Prva konsolidovana branša u zanatstvu utvrdila tarife
Kotor, 15.06.2018. | Prva rasprava o tarifnom pravu u zanatstvu na 11. godišnjicu od osnivanja Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore rezultirala je prijedlogom tarifa u krojačkom zanatu.
Na sastanku, koji je inicirao i moderirao izvršni direktor JU Zanatske komore Crne Gore, nvo Zanatsko-preduzetničke komore CG i nvo Udruženja hotela Crne Gore Boris Marđonović prisustovali su: predsjednica Udruženja krojačica visoke mode Crne Gore (KrojiMo) i majstorka Rada Vujičić, potpredsjednica KrojiMo, majstorka i modna kreatorka Lida Marđonović, potpredsjednica i modna kreatorka Jelena Roganović Đurić, PR menadžer Modnog ateljea JRĐ Aleksandar Bogojević, modna kreatorka, stilistkinja i posloprimac Rada Radonjić i generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore, Srđa Keković.
Nakon razmjene iskustava o platama u krojačkom zanatu, analize tržišne prakse, efikasnosti i kvalifikacija domaće radne snage, zakonskih okvira i naknadnih konsultacija, zaključeno je sljedeće:
Satnica majstora (m/ž) sa položenim majstorskim ispitom prema standardima Krojimo iznosi: 5,1 €/h (897,6 € neto)
Satnica zaposlenih sa položenim stručnim ispitom prema standardima KrojiMo iznosi: 3,4 €/h (598,4 € neto)
Satnica zaposlenih bez položenog stručnog ispita prema standardima KrojiMo iznosi: 1,7 €/h (299,2 € neto)
Satnica učenika u privredi (m/ž) iznosi: 1,1 €/h (193,6 € neto za prvu godinu; plus svake naredne godine 50 €)
Napomena: Ovo su cijene satnica koje treba isplaćivati zaposlenima. Za obračun satnica prema klijentima svaka firma dodaje troškove svog poslovanja.
OBRAZLOŽENJE
Za donošenje ovih prijedloga, koji treba da budu usvojeni na skupštini udruženja KrojiMo i poslati na verifikaciju JU Zanatskoj komori Crne Gore, uzete su u obzir sljedeće činjenice:
1) Tržišna praksa u Crnoj Gori
Najveći broj krojačica visoke mode (m/ž) je registrovan na minimalni zakonski osnov od 193 € neto. Praksa pokazuje da one/oni dobijaju 10 € po danu za šestodnevnu radnu sedmicu, plus procenat od usluga, koji zavisi od stručnih kvalifikacija.
2) Broj radnih dana u godini
U praksi krojači visoke mode (m/ž) rade šest dana u sedmici umanjeno za godišnji odmor i državne i vjerske praznike (ukupno 324 radna dana).
Sa aspekta radnog prava, od 365 dana u godini na neradne dane (subote i nedjelje) otpada 104 dana. To znači, da su poslodavci dužni platiti 261 radni dan za 40-časovnu radnu sedmicu. Međutim, za izračunavanje broja efektivnih radnih sati potrebno je uzeti u obzir sljedeće činjenice. Zaposleni ne rade 261 dan u godini, jer ovdje treba oduzeti prosječno 29 radnih dana za godišnji odmor, 12 radnih dana za državne i vjerske praznike, 6 radnih dana za bolovanja i 4 radna dana za tarifne izostanke (svadbe, ...). To znači da posloprimci po zakonu imaju pravo na odsustvo od ukupno 51 radni dan u godini. To znači da posloprimci rade ukupno 210 dana u godini od čega je neophodno oduzeti i neproduktivno radno vrijeme, koje se u Evropi računa 20% ili 43 radna dana. To praktično znači da posloprimci rade 167 dana u godini.
Ako se ovih 167 radnih dana u godini pomnoži sa 7,5 radnih sati po danu, dobija se iznos od 1.252 efikasnih radnih sati u godini prema kojima treba ravnati cijenu održive satnice.
3) Stručne kvalifikacije u krojačkom zanatu
Od znanja i vještina zavisi kvalitet, brzina i efikasnost u radu a time naknada za rad. Međunarodni standardi za izradu sljedećih odjevnih komada u krojačkom zanatu su sljedeći:
Suknja cca 3-5 h
Blejzer/Jakna/Mantil cca 12-24 h
Haljina cca 6-10 h
Svečana haljina cca 16-32 h
Bluza cca 4-8 h
Korset cca 8-15 h
Pantalone cca 5-8 h
Zato je Udruženje krojačica visoke mode KrojiMo usvojilo međunarodne standarde u vidu stručnih slika zanata za majstore i učenike u privredi. To znači da:
Stručna slika majstorskog ispita za ženskog i muškog krojača izgleda ovako: Standardi KrojiMo - Majstori.
Stručna slika krojačica visoke mode (m/ž) za obuku u preduzećima izgleda ovako: Standardi KrojiMo - Učenici.
O KROJAČKOM ZANATU
Krojačice visoke mode (m/ž) savjetuju klijente i proizvode pojedinačne komade odjeće po mjeri na osnovu svojih ili unaprijed definisanih nacrta. One pokazuju vještinu kod izbora tkanina, odgovarajućeg dizajna i izrade šnita kako bi istakle individualnost klijenata. One takođe modernizuju, prepravljaju i popravljaju odjeću. Krojačice visoke mode (m/ž) rade i dizajniraju samostalno ili u timu. One pokazuju interesovanje za modu i modne trendove i teže ka perfekciji. Svoje aktivnosti obavljaju s velikom pažnjom i zanatskim umijećem. Pri tome su kreativne, samouvjerene i
istrajne, imaju sigurnost i osećaj za stil, kao i talenat za dizajn i crtanje.
4. Zakonski okviri i praksa
Da li će krojačice visoke mode (m/ž) u Crnoj Gori prijavljivati zaposlene na puni iznos plata i osigurati im dostojanstvene penzije i liječenje, zavisi najviše od toga, da li će država sa svojim institucijama i u saradnji sa branšom suzbiti sivu ekonomiju i omogućiti održivo poslovanje. Možda ovakva situacija pogoduje državnom Penzionom osiguranju, koje će sutra isplaćivati znatno niže obaveze, ali svakako ne i zaposlenima i sistemu javnog zdravlja.
Zato je neophodno sprovesti:
1. Zabranu rada neregistrovanim krojačicama i dizajnerima (m/ž), koji rade na crno.
2. Zabranu rada neregistrovanim buticima i salonima vjenčanica, koji nelegalno prodaju odjeću preko interneta i društvenih mreža.
3. Zaustavljanje šverca odjeće, koja se nezakonito prodaje u buticima, na pijacama, po second hand-ovima i na internetu.
4. Zabranu uvoza kopija brendirane garderobe, kojim se krše prava intelektualne svojine i zaštita robnih marki.
Kontakti:
069 202 957 Boris Marđonović, izvršni direktor JU Zanatske komoe CG, nvo Zanatsko-preduzetničke komore CG i nvo Udruženja hotela Crne Gore
069 274 703 Rada Vujičić, predsjednica Udruženja krojačica visoke mode Crne Gore