Prema procjeni Zanatske komore Crne Gore više desetina hiljada zanatlija u Crnoj Gori obavlja zanatsku djelatnost neregistrovano, bez ikakvih posljedica, kaže za Pobjedu izvršni direktor Zanatske komore Crne Gore Boris Marđonović.
Šteta koju nanose legalnim privrednim subjektima i državi mjeri se stotinama miliona eura.
U pitanju nisu samo pojedinačni proizvođači i ponuđači zanatskih proizvoda i usluga, nego i čitavi timovi pod punom zanatskom opremom, profesionalnom logistikom, infrastrukturom, pa čak i s javnom i medijskom podrškom.
Ne oglašavaju se samo plakativno i u novinama, nego i putem elektronskih medija i društvenih mreža. Pri tome se ne zna, da li je više domaćih zanatlija ili stranih fizičkih i pravnih lica, koja rade u preko 130 današnjih zanata.
Najčešće oblasti su: građevinarstvo, unutrašnja gradnja i restauracija, ugostiteljstvo i turizam, elektro-metalski zanati, drvoprerada, prehrambeno zanatstvo, odjevni, tekstilni, zdravstveni i hemijski zanati, zanati za njegu tijela i kože, medijski zanati, umjetnički zanati, zanati za čišćenje ali i niz djelatnosti sličnih zanatu kao što su: kozmetika, brzo čišćenje, kejtering, keramika i drugo. Ti ljudi se obično nalaze na Zavodu za zapošljavanje i platnim spiskovima javnih ustanova, jer tako imaju sigurno zdravstvo, fiksnu platu i socijalno i penzijsko osiguranje. Ali ništa manje nije ni zaposlenih u privredi a naročito zanatskim firmama, koji honorarno rade i od kuće.
Mnogo je razloga za ovakvo stanje. Niska primanja tjeraju ljude na dodatni rad, koji ne rijetko iznosi preko 250 radnih sati mjesečno. Oni tako eksploatišu ne samo sebe i državu, nego i dobavljače i potrošače. Pri tome bez problema kupuju, pa čak i uvoze, kao fizička lica profesionalne mašine, alate, opremu, sirovine i djelove. Gotovo da i nema građanina, koji nije koristio neku ovakvu zanatsku uslugu ili kupio zanatski proizvod bez računa od neregistrovanog lica. Dominantan tržišni nastup kod ovakvih ponuđača ogleda se u ratu cijena, povredama intelektualne svojine, iskorišćavanju zabluda potrošača, nametanju jeftinih rješenja, nepreuzimanju odgovornosti za kvalitet i izbjegavanje jemstava, što ukupno čini ogromnu štetu realnoj privredi.
Vlada je navodno objavila rat sivoj ekonomiji. Iako još ne znamo kakav, osim za zabranu rada nedjeljom, ovakvom stanju se generalno ne može stati na kraj represivnim mjerama kako se to barem može naslutiti iz riječi "rat". Zanatska komora je predlagala Ministarstvu ekonomije jedan moderan, sistemski ali prije svega ljudski pristup, koji uzima u obzir probleme tranzicije, nedostatka tržišne svijesti, zakonske infrastrukture, institucionalnih kapaciteta, kulturoloških barijera, nedostajućeg iskustava i drugo, pa da makar smanjimo masovnost ovog fenomena i promovišemo preduzetničku kulturu. Riječ je ipak o našim kolegama zanatlijama, koje se iz raznih razloga ne usuđuju na ozbiljan start u privrednu samostalnost.
Predlagali smo na primjer, da svakog zanatliju (m/ž), koji obavlja zanatsku djelatnost po našem zakonu i nije upisan u Registar zanatlija a oglašava se javno na bilo koji način, kontaktiramo i ponudimo pomoć, savjete, obuku i podršku za registraciju zanata ili da lično predloži razuman rok do legalizacije. Time bismo bolje razumijeli razloge i kreirali odgovarajuće instrumente podrške. Ukoliko to ipak ne učini ili ne produži rok uz razumno objašnjenje, imali bismo dovoljno dokaza da uperimo prst u takvog zanatliju i uključimo tržišnu inspekciju. Inicijativa bi imala domino efekat, jer bi se značajno suzio prostor za rad na crno i uticaj crne i sive zone.
Na žalost, ministarstvo ekonomije nikada nije odgovorilo na ovaj prijedlog i to smo mi u Zanatskoj komori doživjeli kao nepoštovanje zanatstva kao kičmenog stuba svake tržišne ekonomije i veliki minus za Vladu, koja time samo kupuje socijalni mir na teret legalnih privrednika. Pri tome još i produbljuje problem, jer je danas već izvjesno da će mnoge zanatlije čekati stečaj zbog reprograma, zato što su uredno prijavljivali doprinose, promet i račune. Ova i svaka slična mjera bez prethodnih ozbiljnih programa za oporavak privrede, dovešće samo do povećanja nezaposlenosti i još većeg rada na crno. Ne smijemo zaboraviti da je život propulzivniji od svakog sistema i da ne postoji uzaludno Evropska povelja: "Think small first" ili Misli prvo na najmanje.
Zato očekujemo od Vlade da se konačno stabilizuju poslovni okviri u zanatstvu, inovira zakon iz 2009. godine, aktualizuje lista zanata u skladu sa regulisanim profesijama u Evropi, vrati majstorski ispit i dualno obrazovanje Zanatskoj komori, ojačaju njeni kapaciteti obaveznim članstvom i podrškom u povlačenju sredstava iz evropskih fondova, omogući osnivanje regionalnih zanatskih komora, usvoje uredbe o stručnom izgledu majstorskih ispita makar za složene zanate, podijele uloge socijalnih partnera u zanatskom obrazovanju, sufinansiraju majstorske kvalifikacije kao najbolja mjera podrške za start u privrednu samostalnost, kreiraju zajednički programi za generisanje tražnje, poveća donji prag PDVa makar na 40.000 Eura koliko iznosi u Hrvatskoj ili još bolje na 67.000 Eura koliko je u Srbiji, smanji nepotrebna birokratija i iskorjeni korupcija u javnim nabavkama.
Fuad Jakupović, Predsjednik Kluba frizera Podgorice i potpredsjednik nvo Zanatsko-preduzetničke komore Crne Gore i frizer sa 45-godišnjim radnim iskustvom kaže za Pobjedu:
"Uzrok sive ekonomije u mojoj branši je prije svega hiperprodukcija kadrova u školama ali i kroz finansiranje prekvalifikacija firmama koje ih neće zaposliti.
Umjesto da prosvjeta šalje učenike u salone i omogući privredi da obuči i zaposli svoj kadar, ona ih drži u klupama, pa im kasnije još plaća prekvalifikaciju.
Sivom ekonomijom se niko ne bavi. Kao da ne postoje zakoni za njeno sprječavanje.
Umjesto da inspekcija kažnjava neregistrovane frizere, koji rade na crno po stanovima i još se medijski oglašavaju, ona obilazi samo registrovane lokale.
Godišnje plaćam 4.800 Eura poreza, plus doprinose i nepotrebne takse, dok ljudi koji rade na divlje, ne plaćaju nikome ništa. Imam jednu radnicu i zaposlio bih još dvije frizerke i kozmetičarke ali ih ne možete naći, jer im je očigledno bolje da rade na crno kod kuće.